Podrijetlo ruskog jezika i njegov leksički sastav

Ruski jezik pripada brojnimSlavenski jezici, koji su podijeljeni u East slavenski (ruski, ukrajinski, bjeloruski), West slavenski (poljski, češki, slovački) i južnoslavenske (bugarski, srpsko-hrvatski i Slowinski).

Podrijetlo ruskog jezika

Prvi podaci govore o njegovupojavljuju se od IX. stoljeća poslije Krista, u onim danima kada se formirao slavensko pisanje. Pouzdane informacije o slavenskim plemenima datiraju iz IV. Stoljeća. U tim vremenima bilo je već tri glavne skupine Slavena, dakle jezika. Međutim, sve do 9. do 10. stoljeća, kada su pisali, bili su toliko slični u gramatičkoj strukturi i leksičkom sastavu koji se različitim plemenima lako razumiju. To ukazuje na to da podrijetlo ruskog jezika i drugih slavenskih jezika počinje od zajedničkih staroslavenskih ili staroslavenskih.

S druge strane, slavenski su jezici dioIndoeuropski, koji uključuju i grčki, latinski, moderni romantiku, germanske, keltske, baltički jezici, a neki jezika Indije i Irana. Čini se da ne postoji ništa zajedničko između modernog perzijskog, albanskog i ruskog. Međutim, kad je komparativna povijesna analiza može otkriti neke zajedničke osnove, to sugerira da su svi jezici pripadaju Indo-europske skupine, jako, jako dugo vremena imali zajednički jezik „platformu” - indoeuropski jezik, od kojih je započeo svoj samostalan razvoj. S druge strane, proto-slavenski jezik bio temelj Slavena, koja pripada ruskom jeziku. Podrijetlo bilo koje od njih, tako se taj proces je vrlo duga, složena i prilično kontroverzna, kako bi se utvrdile izvore porijekla moguće je samo usporedbom vrlo oskudnih povijesnih podataka koja sadrži žitarice, ostaci drevnih riječi oblicima i jezičnim tvorevinama.

Porijeklo riječi na ruskom jeziku

Razvio se vokabular ruskog modernog jezikaza jako dugo vremena. Proces formiranja leksičkog sastava svakog jezika, uključujući ruski, usko je povezan s formiranjem nacije, povijesnim razvojem naroda. U središtu ovog procesa su dvije komponente: materinji jezik koji je postojao na jeziku iz davnih vremena i posudio riječi koje postupno postaju dio njegovog leksičkog sustava.

Izvorni vokabular ruskog jezika kombinira skupine riječi koje imaju indo-europske, istočno slavenske, stare ruske i ruske ispravne temelje, što ukazuje na podrijetlo ruskog jezika.

Indoeuropski rječnik rastao je iz RusijeDrevni sustav, kojemu pripada slavonski jezik. To su riječi koje označavaju odnos: majka, otac, kći; životinje: bik, ovce; hrana - kost, meso i drugo.

Riječi iz zajedničkog slavenskog jezika su naslijeđenevrijeme jezičnog jedinstva slavenskih plemena, od VI. stoljeća poslije Krista. To su pojmovi koji označavaju biljke i floru - lišće, list, hrast, šuma, bor, korijen, grana, proso, grašak, ječam itd. Ova leksička grupa obuhvaća pojmove koji označavaju instrumente rada i procesa rada - kopita, tkanja, tkanine, štapova, kovača itd.; riječi vezane uz temu stanovanja, hrane, kućanskih posuđa, ptica i životinja.

Pozivaju se neke od riječi na ruskom jezikuIstočno slavenskog ili starog ruskog leksika. Nastali su tijekom formiranja kijevskog Rusa, koji je uključivao pleme Istočnih Slavena. To su riječi koje se pojavljuju samo na tri istočno slavenskog jezika, na primjer, što označava kvalitetu, djelovanje - dobro, tutnjava; neki stupanj srodstva - otac, stric: neka imena ptica i životinja, itd.

Zapravo, ruski vokabular sastoji se od riječi,nastao na jeziku nakon formacije velikog ruskog naroda, kada se nacionalni ruski jezik počeo oblikovati i razvijati, od oko 17. stoljeća. To su neki koncepti koji ukazuju na kućanske predmete i prehrambene proizvode - kupus, kupus i belyasha; oznake akcija - za ublažavanje, razbijanje, pound; Neki apstraktni pojmovi - iskustvo, rezultat, obmana itd.

Konačno, značajna leksička skupina u Zagreburuski se jezik sastoji od riječi - zajmova koji su ušli u nju u procesu kulturnih, trgovinskih, vojnih, političkih veza s drugim državama. Takve su riječi postupno asimilirane, tj. bili su dio najčešće korištenih i postupno su izgubili zvuk stranog jezika. Na ruskom su prolazili i od srodnih slavenskih jezika i ne-slavenskih. Mnoge su riječi posuđene s grčkog jezika čak iu razdoblju jedinstva slavenskih plemena. Znanstveni rječnik i terminologija uglavnom su došli od latinskoga. Riječi iz turskih jezika (najviše od tatskog jezika) prodrle su u ruski jezik kao rezultat ranih kulturnih veza i predatorskih napada. Jedna od brojnih skupina čine posudbe sa zapadnoeuropskih jezika, koje su povezane s kulturnim, pravnim, vojnim i političkim reformama ruske države, počevši od Petrova vremena.

Podrijetlo ruskog jezika i njegovog leksikasastav je usko povezan s pojavom, formiranjem i razvojem naroda, ruskom nacijom i državnošću, jer je jezik složen, "življi", razvijajući "organizam" koji otkriva i odražava temeljne procese u ljudskom društvu.