Protokol iz Kyota - još jedan pokušaj spasenja čovječanstva

Među globalnim problemima koji prijeteljudska civilizacija, prvo mjesto treba staviti klimatske promjene. Zbog prirodnih katastrofa čovječanstvo pati velikih gubitaka. Šumski požari, poplave, suše, tornado, uragani - to su samo najočitije posljedice koje su dovele do klimatskih promjena.

Shvaćanje potencijalnih prijetnji budućnostiglobalno zatopljenje, svjetska je zajednica poduzela niz mjera. 1992. godine konferencija UN-a o klimatskim promjenama potpisana je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o problemima okoliša. 1997. godine potpisan je Protokol iz Kyota. Ovaj dokument sadrži obveze zemalja za smanjenje ili ograničavanje emisija štetnih stakleničkih plinova. Do 2012. godine planira se smanjiti emisije za 5,2% u odnosu na razinu iz 1990. Svaka država ima određene granice emisije. Ako zemlja u potpunosti ne potroši granice, ima priliku prodati ih kao neiskorištene kvote. Prema riječima stručnjaka UN-a, takav mehanizam olakšat će protok resursa zemljama u razvoju. Ti će se resursi koristiti za borbu protiv negativnih učinaka klimatskih promjena.

Kyotski ugovor regulira istočnoEuropa, kao i baltičke zemlje, trebale bi smanjiti emisije za 8%, EU-8%, Kanadu i Japan - 6%, a Ukrajina i Rusija trebaju zadržati svoje emisije na razini iz 1990. godine. Zemlje u razvoju, uključujući Kinu i Indiju, nisu opterećene obvezama, ali mogu preuzeti dobrovoljne obveze, kao i dobiti sredstva za njihovu provedbu.

Kritika znanstvene opravdanosti Protokola iz Kyota

Prvo, mnogi stručnjaci sumnjaju čak i na činjenicu globalnog zatopljenja. Povećanje srednje godišnje temperature može biti slučajna fluktuacija. Nakon toga, klima će se ponovno vratiti u normalu.

Drugo, čak i ako se doista promatrastalni porast prosječne godišnje temperature uopće nije tako očigledan da u tome osoba igra odlučujuću ulogu. Postoji mišljenje da rast sadržaja ugljičnog dioksida nije uzrok, već posljedica zagrijavanja.

Treće, globalno zagrijavanje može biti začovječanstvo uopće nije katastrofalno. Neke zemlje, na primjer, Nizozemska, mogu se poplaviti, ali zagrijavanje će pružiti priliku za aktivno razvijanje područja koja se sada praktički ne koriste, primjerice, Sibir, Kanada, polarni morski.

Te sumnje ne opovrgavaju važnost stvaranja mehanizma za reguliranje razina zagađenja. Iako sam Kyoto protokol nije toliko potreban

Ruska Federacija

Rusija je potpisala ugovor 1999. godine iratificiran krajem 2004. godine. Za Rusiju Protokol iz Kyota stupio je na snagu tek 2005., 90 dana nakon ratifikacije. Prema riječima stručnjaka, količina kvota akumuliranih od strane Ruske Federacije tijekom razdoblja operacije ugovora bit će veća od 6 milijardi tona ekvivalenta ugljičnog dioksida.

Protivnici ugovora vjeruju da će zemljaTeško je istovremeno povećati proizvodnju i poboljšati njegovu strukturu, odbijajući se specijalizirati u vađenju plina i ulja. Stoga ispunjavanje uvjeta koje sadrži Protokol iz Kyota usporit će gospodarski razvoj zemlje i čak može dovesti do smanjenja proizvodnje i smanjenja gospodarskog potencijala.

Pristaše sporazuma napominju da je provedbauvjeti Kyoto ugovora bit će poticaj za modernizaciju gospodarstva privlačenjem stranih ulaganja, kao i razvojem "čiste" proizvodnje. Osim toga, to će osigurati dodatne financijske resurse kroz trgovanje kvota.

Kyoto sporazum završava ove godine ove godine. Tri godine kasnije bit će zamijenjen novim dokumentom, koji je raspravljen u prosincu 2009. na razgovorima održanima u Kopenhagenu.