Danas, predstavnici intelektualne elitesve je moguće čuti da je marginalnost kao društveni fenomen katastrofa modernog gospodarstva i politike. Ali što oni znače ovim konceptom? Ako je marginalnost rezultat sukoba s postojećim društvenim normama, kako se nositi s tim fenomenom i treba li to učiniti?
Vodeći američki sociolog u razdoblju RobertPark je govorio o utjecaju migracija na povećanje ravnodušnosti među ljudskim masama. Danas marginalnost je kvaliteta koja se često pripisuje suvremenoj mladosti koja ne poštuje prihvaćene norme i tradicije, ali ne brani svoje. No prisutna je ne samo u njoj, nego iu drugim predstavnicima društva. Stoga možemo reći da je marginalnost socijalni i psihološki fenomen koji je inherentan u bilo kojem društvu.
U literaturi posvećenom ovom pitanju razlikuju se sljedeće vrste ove pojave:
Moderni znanstvenici proučavaju činjenicu da,koji su razlozi za nastanak skupina koje se ne slažu s postojećim društvenim normama. Postoje dva glavna načina objašnjenja ovog fenomena. Ljudi ne mogu prihvatiti norme zbog činjenice da u društvu u ovom trenutku postoje različite društvene transformacije, a također i zbog vlastitih psiholoških karakteristika.
A. Fardzh, na primjer, on je rekao da je marginalizacija stanovništva je posljedica sukoba između društvenih normi svojstvenih različitim kulturama. Najčešće se takav sukob pojavljuje kada postoje značajni migracijski tokovi. Nakon preseljenja iseljenike jednostavno ne može biti rekonstruiran i potpuno usvojiti nove obrasce ponašanja koji se čine stranac. Farge naziva margine onih ljudi koji se ne mogu prilagoditi svojem okolišu. Dakle, oni mogu biti ne samo stranci, već i ljudi koji su izgubili svoj uobičajeni društveni status. Brighton Beach i kineska četvrt u velikom američkom gradu New York - to je samo marginalizirana zajednica koji ne žele i ne uzeti narudžbe, usvojene u ovoj zemlji. Oni i dalje žive kao što su navikli, ali u svojoj novoj domovini.
U 90 godina prošlog stoljeća u ruskom društvuformirana je posebna klasa margina. Bili su tretirani kao predstavnici "socijalnog dna" i "novih Rusi". Svaka od tih skupina imala je vlastite stavove o životu, interesima i potrebama koje su bile izuzetno različite od onih u srednjoj klasi.
</ p>