Valutni koridor Ruske Federacije

Valutni koridor smatra se jednim od načina kontrole središnje banke. Kontrola je usmjerena na tečaj nacionalne valute.

To su granice njezine fluktuacije koje omogućujuSredišnja banka je najučinkovitija iskoristiti sve rezerve kako bi zadržala tečaj i stvorila predvidljivu situaciju za druge sudionike na tržištu: banke, uvoznici i izvoznici.

Valutni je koridor uveden 8. srpnja 1995. u Rusijigodine. Od 2006. godine na snazi ​​je sklon valutnom koridoru. Sastojalo se na tečaj dolara u Americi i trenutnu inflaciju. Od kraja 2008. zbog krize likvidnosti stvoren je dvidomjesečni koridor u kojemu je rublja vezana ne samo na dolar, već i na euro. Osim toga, dolar i euro bili su ograničeni u određenim omjerima.

Kao što je već poznato, ruska banka ispunila je svojeobveze i granice koridora ostali su neometani (osim krize 1998. godine). Kao rezultat toga, tečaj kune rublja tijekom politike valutnih koridora uvijek je bio predvidljiv za sve članice deviznog tržišta. To im je omogućilo da planiraju razvoj svog poslovanja.

Valutni koridor je nekakav načinobvezno ograničenje rublja prema dolaru. Cilj je nadvladati inflaciju. Ali nedovoljna stopa nedvosmisleno podrazumijeva povećanje uvoza, smanjenje domaće proizvodnje i, naravno, izvoz. Za uvoz, dodatna valuta može se preuzeti isključivo iz prethodno stvorenih pričuva ili putem zajmova. U slučaju dugoročnog očuvanja valutnog koridora, gospodarstvo jednostavno ide na poseban stacionarni način s dodatnom velikom potražnjom za valutu. Kada su dostupni dugoročni zajamčeni izvori valute, onda se takav režim, naravno, provodi. Ako nema takvih izvora, u ovom slučaju odabrana politika nužno će dovesti do destruktivnih posljedica.

Ključno pitanje u ekonomskoj politici jeOdređivanje kako potražnja za novcem još raste. Uostalom, promjena baze novca izjednačena je s promjenom volumena zajmova (domaćih) s kasnijim promjenama deviznih rezervi. Slijedom toga, vlada ima dva načina kako bi zadovoljila povećanu potražnju: povećanje pozajmljivanja (domaćeg) javnog sektora, kao i povećanje kreditiranja privatnom sektoru.

Središnja banka Rusije najavila je odlučujuće raspoloženjena akcije koje će se provoditi isključivo u okviru prethodno objavljenih pravila i sporazuma koji se moraju poštivati ​​u plutajućem valuti. A posebna služba za tisak ruske vlade o tome izvještava sve o rezultatima sastanka o stanju na svjetskim financijskim tržištima. Održan je 2012. godine premijer Ruske Federacije Dmitrij Medvedev. Sergej Ignatyev, šefica Ruske banke, rekao je da cjelokupna situacija deviznog tržišta u zemlji nije jednostavna, ali je razumljiva. Razlog tome je pogoršanje krize u Europi i brz pad cijena sirovina na svjetskim tržištima, uključujući i nafte. Ignatiev tvrdi da središnja banka provodi sve vrste deviznih intervencija i djeluje u skladu s pravilima koja su uspostavila valutni koridor 2012. godine.